Dnevni citat

Tko misli polusvijest, neće vjerovati u Boga

Slika {n}
Tko plitko razmišlja, neće vjerovati u Boga; ali onaj tko stvarno misli mora vjerovati u Boga.

Isaac Newton

January 4, 1643 – 31. ožujka 1727.
Isaac Newton je engleski fizičar, matematičar i astronom. Jedan od najznačajnijih znanstvenika u povijesti. Završio je studij u Cambridgeu (1661. – 1665.). Nakon završetka studija, kada se zbog kuge sveučilište zatvorilo, vratio se kući u Woolsthorpe, gdje je samostalno učinio niz temeljnih otkrića iz mehanike i matematike (1665. – 1667.), premda je većinu objavio tek nakon dvadesetak godina.

Citati u trenduNovo

Ne gubi vrijeme na raspravljanje o tome kakav bi trebao biti dobar

Slika {n}
Ne gubi vrijeme na raspravljanje o tome kakav bi trebao biti dobar čovjek. Budite dobar čovjek.

Marko Aurelije

April 25, 121 AD – 16. ožujka 180. po. Kr.
Marko Aurelije, lat. Imperator Caesar Marcus Aurelius Antoninus Augustus, rođen kao Marcus Annius Catilius Severus, vladao od godine 161. do smrti (po jednima od raka, po drugima od malarije), rimski car i filozof. Pesimističke crte njegove stoičke filozofije javljaju se u razdoblju opadanja moći rimske imperije, pa se u njegovim kontemplacijama o pokvarenosti i taštini svijeta i o prolaznosti i kratkom trajanju ljudskog života pokazuju elementi fatalizma karakteristični za to povijesno razdoblje.

Ne činite ono što nije ispravno

Slika {n}
Ne činite ono što nije ispravno. Ne govorite ono što nije istinito.

Marko Aurelije

April 25, 121 AD – 16. ožujka 180. po. Kr.
Marko Aurelije, lat. Imperator Caesar Marcus Aurelius Antoninus Augustus, rođen kao Marcus Annius Catilius Severus, vladao od godine 161. do smrti (po jednima od raka, po drugima od malarije), rimski car i filozof. Pesimističke crte njegove stoičke filozofije javljaju se u razdoblju opadanja moći rimske imperije, pa se u njegovim kontemplacijama o pokvarenosti i taštini svijeta i o prolaznosti i kratkom trajanju ljudskog života pokazuju elementi fatalizma karakteristični za to povijesno razdoblje.

Bio sam odbijen, ali sam još uvek bio zaljubljen

Slika {n}
Bio sam odbijen, ali sam još uvek bio zaljubljen

Steve Jobs

February 23, 1955 – 4. listopada 2011.
Steve Jobs (rođen kao Steven Paul Jobs; San Francisco, Kalifornija, 24. veljače 1955. - Palo Alto, Kalifornija, 5. listopada 2011.) je bio izvršni direktor, biznismen i dizajner tvrtke Apple Inc., čiji je suosnivač. Bio je jedan je od najutjecajnijih ljudi u svijetu računalne industrije. Neki od poznatijih proizvoda tvrke Apple u čijem je razvijanju sudjelovao su iPhone, iPad, iPod i Mac.

U Americi svatko može postati predsjednik. To je problem

Slika {n}
U Americi svatko može postati predsjednik. To je problem.

George Carlin

May 11, 1937 – 21. lipnja 2008.
George Denis Patrick Carlin je bio američki glumac, komičar. Poznat je po svojoj crnoj komediji i razmišljanjima o politici, engleskom jeziku, psihologiji, religiji i različitim tabu temama.

Život jeste i uvijek će biti jednadžba čije je riješenje neuhvativo

Slika {n}
Život jeste i uvijek će biti jednadžba čije je riješenje neuhvativo, ali ona ipak sadrži određene poznate činjenice.

Nikola Tesla

July 10, 1856 – 7. siječnja 1943.
Nikola Tesla (10 July 1856 – 7 January 1943) was a Serbian-American inventor, electrical engineer, mechanical engineer, and futurist who is best known for his contributions to the design of the modern alternating current (AC) electricity supply system.

Ono što je najvažnije je koliko dobro hodaš kroz vatru

Slika {n}
Ono što je najvažnije je koliko dobro hodaš kroz vatru.

Charles Bukowski

August 15, 1920 – 8. ožujka 1994.
Henry Charles Bukowski Mlađi je američki književnik njemačkih korijena, predstavnik drugog vala beat generacije. Njegov stil pisanja je bio pod velikim utjecajem socijalnog, kulturalnog i gospodarskog ozračja njegovog grada Los Angeles. U svojim radovima je opisivao živote siromašnog čovjeka, alkohol, odnose sa ženama, te sve nedostatke i poteškoće posla kao takvoga. Bukowski je napisao na tisuće pjesama, stotine kratkih priča i šest romana, sve u svemu više od šezdeset knjiga.

Proučavaj prošlost, ako želiš definirati budućnost

Slika {n}
Proučavaj prošlost, ako želiš definirati budućnost.

Konfucije

September 27, 552 BC – 3. ožujka 480. pr. Kr.
Konfucije, Konfučije ili Kung Fu Ce (doslovno značenje: Učitelj Kung, latinski: Confucius, 28. rujna 551. pr. Kr. – 4. ožujka 479. pr. Kr.) je kineski filozof i socijalni reformator čija su učenja bila i ostala vrlo značajna širom Istočne Azije. Bio je jedan od prvih privatnih učitelja u kineskoj povijesti. Najznačajniji je njegov etički sustav vrijednosti, koji je bio temelj kineske državnosti i socijalne misli tijekom cijelog feudalnog razdoblja.

Bez obzira mislite li da možete ili mislite da ne možete

Slika {n}
Bez obzira mislite li da možete ili mislite da ne možete, u pravu ste.

Henry Ford

July 29, 1863 – 6. travnja 1947.
Onivač Forda, pripisuje mu se doprinos stvaranju srednjeg sloja američkog društva. Bio je među prvima koji su uveli masovnu proizvodnju velikom broju ljudi dostupnih automobila na pokretnoj traci. To ostvarenje nije samo značilo revoluciju industrijske proizvodnje, već je imalo i velik utjecaj na modernu kulturu tako da mnogi društveni teoretičari to razdoblje ekonomske i društvene povijesti nazivaju "fordizam".

Mutna voda se najbolje čisti kad je ostavite na miru

Slika {n}
Mutna voda se najbolje čisti kad je ostavite na miru.

Alan Watts

January 5, 1915 – 15. studenoga 1973.
Engleski filozof, govornik i spisatelj poznat po svojim govorima i knjigama kojima je pokušao približiti istočnjačku filozofiju zapadu.

Istina se uvijek može pronaći u jednostavnosti

Slika {n}
Istina se uvijek može pronaći u jednostavnosti, a ne u mnogostrukosti i zbrci stvari.

Isaac Newton

January 4, 1643 – 31. ožujka 1727.
Isaac Newton je engleski fizičar, matematičar i astronom. Jedan od najznačajnijih znanstvenika u povijesti. Završio je studij u Cambridgeu (1661. – 1665.). Nakon završetka studija, kada se zbog kuge sveučilište zatvorilo, vratio se kući u Woolsthorpe, gdje je samostalno učinio niz temeljnih otkrića iz mehanike i matematike (1665. – 1667.), premda je većinu objavio tek nakon dvadesetak godina.